screeam business vk

10.02.2006., petak

Prije nego...

Prije nego počnem pisati što vam je potrebno da bi preživili u ekonomskoj školi evo nekoliko savjeta što se tiče učenja; a sve to možeš pronaći na tportalovim stranicama... pa krenimo ... lekcija br. 1 Učiti je kao voziti bicikl… Naučiti pravilno učiti je prava vještina, koja će ti donijeti mnogo koristi. Nije važno naučiti gradivo samo za sutrašnji test, još je važnije naučiti kako prikupljati informacije, kako ih razumjeti i kasnije primjeniti. To će ti koristiti cijeli život. Učenje je poput vožnje na biciklu - ne ide odmah, valja se prvo odgurivati nogama, vježbati, padati, zaraditi nekoliko ogrebotina, ali kad naučiš - znaš voziti cijeli život. lekcija br. 2 Male tajne školskog uspjeha Škola - sinonim za gnjavažu, prenatrpan raspored, stres i manjak slobodnog vremena? Neki se s time ne bi složili, jer postoje i oni (ne bi vjerovali) koji školu jednostavno obožavaju. Možda su na glasu kao čudaci, štreberi ili neki 'freakovi', ali stvar je u tome da oni znaju kako se savršeno organizirati Njihov raspored možda nalikuje na kakav kompjutorski planer, no sve je jednostavnije kada imaš svoj vlastiti plan rada, jer tada imaš vremena za izlaske, za dečka/curu, večernje šetnje kvartom, za shopping i frendove! Tajna je jedino u fenomenalnoj organizaciji vremena i rasporedu učenja. - ORGANIZACIJA VREMENA Nipošto ne smiješ dopustiti da vrijeme proleti, a da ništa od tvojih planova nije ostvareno. Prije početka učenja sastavi popis predmeta koje treba naučiti i zadaća koje treba napisati. - RADNA PLOHA Na stolu, fotelji ili kauču na kojem učiš trebale bi biti samo stvari potrebne za ono što trenutno učiš, pišeš… Usto, potrebno je mnogo svjetla, jer osim što je nedovoljno svjetlosti loše za vid, i koncentracija mnogo brže pada kada si u poluosvijetljenom prostoru! - BILJEŠKE Praćenje nastave i pisanje bilješki na satu skratit će vrijeme učenja kod kuće! Ne biste vjerovali koliko pisanje bilješki za vrijeme sata, dok profesor objašnjava novo gradivo ili ponavlja staro, može pomoći. To je već pola obavljenog posla, jer je kod kuće potrebno tek proći kroz bilješke i, ako je to potrebno, pogledati isto gradivo u knjizi kako bi vam bilo što jasnije! - UREDNOST Nitko ne bira svoj rukopis, neki pišu ljepše od drugih, no to te nikako ne bi smjelo omesti u organizaciji gradiva u svojim bilježnicama, jer postoje divne olovke i flomasteri u raznim bojama koji služe upravo za to - podcrtavanje i podebljavanje važnih dijelova gradiva. Naravno da bilježnice ne trebaju nalikovati maloj izložbi boja, ali pregledne bilježnice i diskretna upotreba boja uvelike pomažu da što bolje zapamtimo upravo ono najvažnije. - SAMOPOUZDANJE Svima je poznato kako smo samopouzdaniji i sigurniji kada se u imeniku počnu nizati odlične ocjene, kada nas pred cijelim razredom profesor pohvali… Za to je potrebno mnogo truda. ali 'što se mora, nije teško'! Iz tog je razloga potrebno riješiti što više zadataka, izvježbati matematiku, fiziku, gramatiku iz engleskog i samopouzdanje će se pojaviti samo od sebe! LITERATURA Mnogi ni ne znaju za ovaj termin, jer uz školske bilježnice i knjige ništa drugo ni ne koriste. Bilo bi dobro pri učenju koristiti se raznim rječnicima, leksikonima i enciklopedijama. Ta su pomoćna sredstva vrlo bitna jer školski udžbenici nerijetko oskudijevaju informacijama koje su učenicima doista zanimljive! - DOMAĆA ZADAĆA Svi brzaju s pisanjem domaćih zadaća kako bi na roditeljsko pitanje je li zadaća napisana mogli odgovoriti pozitivno, no prije no što kreneš s pisanjem zadaće, potrebno je proučiti gradivo koje se u zadacima traži i zadaće nikako ne preskakati jer će se većina zadataka i pitanja iz zadaća pojaviti u testovima. - AKTIVNOST Aktivnost je najbolji lijek za fokusiranje na ono o čemu profesor tijekom sata govori, što zapravo znači da je potrebno sudjelovati u diskusijama za vrijeme nastave, postavljati pitanja (vezana uz gradivo)... To će rezultirati i time da te profesori više cijene, a možda 'padne' i koja petica u rubriku za zalaganje, ako ne i u onu za znanje. - HRABROST Ne biste vjerovali, ali postajemo hrabriji što bolje organiziramo naš školski planer, jer se tako nećemo naći u strci, frci i panici, već će nam sve 'krenuti k'o od šale'. Hrabrost zapravo ovisi o ponavljanju gradiva i pripremi za test barem dva tjedna prije samog testa, pa nas ne može uloviti nikakva trema, trta ili panika jer smo sigurni u sebe, hrabri i samopouzdani. - KONCENTRACIJA Koliko god to bilo teško, trebali biste se prisiliti na 30 minuta ponavljanja gradiva, vježbanja zadataka ili pisanja zadaće (bez uključenog TV-a i glasne glazbe), a zatim napraviti stanku od najviše sedam minuta, koje biste trebali provesti slušajući omiljenu glazbu ili jednostavno pojesti neko voće ili popiti neki voćni sok koji će vam vratiti energiju za idućih 30 napornih minuta! Ukoliko shvatite da i nakon 15 minuta počinjete misliti na sasvim nešto drugo nevezano uz gradivo koje učite, obavezno napravite stanku i potom krenite dalje. - ODMAH ILI SAD? Tvoja pitanja vezana uz učenje i pisanje zadaća često glase: 'Sutra ili idući tjedan?' To si nikako ne bi smio/smjela dopustiti. Ako te uhvati 'sindrom idućeg tjedna', odmah pročitaj svoj školski planer i vidjet ćeš koliko će biti lakše ako sve obaveze riješiš odmah. Puno sreće i uspjeha u školskoj godini! lekcija br.3 12 savjeta za bildanje mozga Nije svejedno kada i kako učimo. Postoje zgodni trikovi kojima uz manje napora možemo postići više, a i znanost je puno uznapredovala u saznanjima o tome kako mozak radi, pa i ta saznanja donose nove savjete za 'nabildavanje' mozgaKao mišići, i mozak jača ako napornije vježbamo i češće ga koristimo, a zakržlja ako ga 'puštamo na pašu'. Ako se budeš pridržavao/la ovih 12 savjeta, tvoj će mozak biti spremniji za nove izazove i ostat će ti više vremena za zabavu. 1. Najbolje vrijeme za učenje najtežeg gradiva je 11 ujutro - tada tvoj mozak najbolje radi. 2. Matematikom bi se trebalo baviti u 18.30, jer su istraživanja pokazala da su tada ljudi najvještiji u računanju i rješavanju matematičkih problema. 3. Zaboravi cugu. Ekipa koja u tvojim godinama pije tri ili više puta tjedno pati od smanjenja kognitivnih (spoznajnih) sposobnosti, pa čak i kad su trijezni. 4. Isto se odnosi i na travu. Pušenje na dnevnoj osnovi uništava tvoju sposobnost zadržavanja pozornosti i koncentracije. Nije samo teretana važna - osim mišića, i mozak treba nabildati 5. Dobro jedi. Pokazalo se da niskokalorične dijete ili one siromašne ugljikohidratima smanjuju mentalnu fleksibilnost. 6. Istraživanja su pokazala da oni koji sjede u sredini ili s prednje strane učionice (tzv. 'T zona') bolje uče i brže usvajaju nova znanja. 7. Mozak prima informacije u stupnjevima i koracima. Zato uzimanje petominutne pauze svakih pola sata i ponavljanje svakih pet minuta neće biti gubitak vremena, već naprotiv: poboljšat će pamćenje i usvajanje onoga što učiš. 8. Ljudi koji sami sebe hrabre dok rješavaju različite probleme uspješniji su i brži u rješavanju zadanih problema (poželjno je govoriti si: 'Ne budi brzoplet/a', 'Budi pažljiviji/a', 'Možeš ti to' – naravno, nećeš to govoriti naglas u razredu, nego u sebi, a kad si sam/a, ako ti odgovara, možeš biti glasan/glasna koliko želiš). 9. Vježbaj: vježbanje potiče rast centra u mozgu koji je odgovoran za učenje i pamćenje. 10. Sastavljaj puzzle i druge slagalice. Takve igre 'bildaju' analitičke sposobnosti, pamćenje i proces odlučivanja. 11. Čitaj knjigu gledajući je u ogledalu i drži na ruci sat naopačke: ovakvi trikovi stimuliraju mozak da nauči gledati probleme iz drugog kuta i druge perspektive. 12. Ne idi u školu uvijek istim putem: kada slijediš uobičajeni put, mozak ti se 'prebacuje na autopilot', tj. smanjuje aktivnost. Kad se makneš s uobičajenog puta, tvoj je mozak prisiljen koristiti svoju sposobnost za orijentaciju i nove prostore. Na prvi pogled, štreber je negativan nadimak, no jesi li se ikada zapitao/la kako bi ti život izgledao da si nositelj/ica tog nadimka? Misliš li da su štreberi ukočeni dosadnjakovići koji se ne znaju zabavljati? Što ako je baš obratno?! Situaciju ćemo predočiti na profilu prosječnog štrebera kojem ćemo dodati neke osobne podatke: Ime i prezime: Organiziranko Pametničić Nadimak: Štreberko Datum rođenja: 10. lipnja 1988. Obrazovanje: učenik 2. razreda srednje Hobiji: badminton, tenis, astronomija, fotografija, sviranje bubnjeva, slušanje glazbe Možda se pitate kako se Štreberko stiže baviti navedenim hobijima? Tajna nije u kapacitetu njegovih moždanih vijuga, već u njegovom imenu. Vratite pogled malo gore... Tako je! Evo i kako je to moguće – da vidimo kako izgleda prosječni dan Štreberka i Neštreberka. Neštreberko: Budi se u pet do 12 i u zadnji čas se sjeti da nije oprao zube, no i žvaka će poslužiti. Putem do škole se prisjeti da nije pročitao knjigu za lektiru (ne usuđujte se ni pomisliti da bi je on morao i napisati jer vam u tom slučaju stvarno nisu sve na broju) i da nije ni pogledao bilježnicu iz... 'ma iz kojeg to predmeta imam ispit danas? Samo da pogledam na raspored koji je... Pa bio mi je tu negdje! Samo malo, a gdje mi je bilježnica iz...?' Stres se polako stišava jer je Neštreberko stigao u školu i sada dremucka u klupi. Ispod časti mu je da sluša predavanje o nekakvom ... 'kako se ono zove, ah da... Pitagorinom poučku ili sinusima i kosinusima. Zbrika iz matike je ionako predebela da bi je čovjek išao otvarati, a i nije baš prikladna za njegovu školsku torbu. Ispit će ionako prepisati od onog Štreberčića u klupi ispred. Kao i zadaću, uostalom. 'Zašto da se ja mučim kad ima dobrovoljnih budalica?' Dosadno, dosadno, dosadno... Ops! Mala blamaža na satu hrvatskog i jedna jediničica u imeniku. No, život ide dalje. Točnije - u hodnik! Hm, bar su školski odmori zanimljivi! 'Roditeljski ću zataškati roditeljima, previše je neopravdanih razloga za to', misli Neštreberčić i s olakšanjem dolazi doma te baca školsku torbu u najmračniji kut svoje sobe. A dalje? Dan kao i svaki drugi. Gameplay – TV – zezancija s frendovima iz kvarta – okršaj sa sestrom oko pranja suđa – slušanje glazbe – spavanac. 'Zar je vrijeme tako brzo prošlo? Ah da, mogao bih prije spavanja pronaći raspored sati i bar si složiti knjige i bilježnice za sutra. Ma ne, lako ćemo to ujutro!' Sanja kako dobiva još jednu uspravnu tanku brojku u debeloj zelenoj knjizi. Štreberko: Budi se kako-kada, ponekad i u zadnji čas (tko se danas uopće budi na vrijeme?) jer voli dugo spavati (varate se ako mislite da štreberčići nemaju slatke snove) i u školu odlazi s torbom punom knjiga i bilježnica koje je pripremio za nastavu dan prije. U glavi ima grafičko-verbalni prikaz rasporeda sati, a u bilježnici uredno napisanu domaću zadaću. Sa zanimanjem prati nastavu i zapisuje, pamteći pritom dosta toga. Ipak, pogled kroz prozor na njegovu simpu iz D razreda ('Btw, markira li to on/a?!') će mu nakratko pomutiti pamet. Sasvim običan dan. 'Mali pogled u bilježnicu prije ispita neće škoditi. Mogao/la bih se i naizmjence ispitivati s frendicom da utvrdimo gradivo.' (Neštreberčić prolazi kraj njih i ne može vjerovati svojim očima) Kad profesorica iz hrvatskog pita kako se zvao detektiv iz 'Zločina i kazne', Štreberko pobjedonosno diže ruku i miče s kose žvaku koja mu je doletjela iz stražnjih klupa. Na samom dnu učionice obnavlja se i znanje o kartaškim igrama i vodi bitka zvana križić-kružić. 'Tko voli, nek' izvoli!' Štreberko dolazi doma, jede, čita svoj omiljeni strip, sluša glazbu. Zatim gleda raspored za sutra, piše zadaću i uči. Vodi psa u šetnju, nalazi se s frendovima, surfa Internetom i prepušta pranje suđa Puru. Prije spavanja šalje SMS svojoj simpatiji, sastavlja maketu aviona i čita nekoliko stranica lektire. U snovima postaje vitez koji juriša na vjetrenjače, no one zaista nestaju, a pred njim je put nade. Mitovi i zablude o štreberima Štreberstvo se neopravdano zna pripisati učenicima koji prate nastavu, redovito pišu domaće zadaće, javljaju se na satu, interesira ih gradivo, čitaju lektire i imaju dobre ocjene. Tzv. štreberi ne zagrijavaju doma stolice bubajući hrpu podataka ne razmišljajući o njihovom značenju (makar u učenju ima i toga) i ne vode dosadne živote. To su osobe kao i sve druge, samo što su se malo ozbiljnije posvetile svom obrazovanju. Poanta je upravo u organiziranosti. Redovitije uče pa im se ne nakuplja gradivo, znaju si organizirati vrijeme pa za svoje hobije i izlaske mogu imati i više vremena od neorganiziranih neštrebera. Kako ih zanima puno toga, često imaju i zanimljivije hobije i izvanškolske aktivnosti. A stižu sve, baš zato što su motivirani i ambiciozni. Štreberi su obično i ozbiljniji od svojih vršnjaka pa nije ni čudo da djeluju kao neka čudna bića, posebno ako su usto ekshibicionisti (kakvih ima na svim stranama) koji svima žele pokazati da su pametni i da su se pripremili. Više nam se sviđa skromnost? Naštrebajte ovo: Dobre strane štreberstva: a) manje blamaža b) veće ocjene c) bolje mogućnosti za daljnje obrazovanje i karijeru d) korisna ambicioznost i stvaranje planova e) veća motivacija f) pozitivnije gledanje na svijet legalnih mogućnosti g) nepotrebnost spike kako su ocjene nevažne h) zadovoljstvo i povlastice kod roditelja i profesora i) dobar osjećaj u vlastitoj koži. Loše strane 'štreberstva': Hm, trenutno nam ne padaju na pamet. Imate li vi koju ideju?! Ako ste negdje između Štreberka i Neštreberka, dobri ste. Ako vrludate i niste sigurni kamo biste, dobro razmislite kojoj ćete se strani prikloniti. Želite li postati štreber, za početak znajte da se znanje ne treba usvajati samo štrebanjem, već i razumijevanjem. Naštrebajte dobre strane i s njima u glavi promijenite svoje navike, da nalikuju onima iz dana prosječnog Štrebera. Imate li lošiji vid i nosite naočale, ta će vam tjelesna manica samo doprinijeti da lakše steknete imidž štrebera. Na kraju, nije da navijamo za Štreberka, no sve nam se čini da on bolje prolazi u životu. Sjetite se samo mature, prijemnih ispita, upisa na faks ili pobjede na 'Milijunašu'. Ili onih menadžera koji primaju plaće od kojih vam se čini da bi se dala nahraniti cijela Afrika. lekcija br. 4 12 savjeta za bildanje mozga Nije svejedno kada i kako učimo. Postoje zgodni trikovi kojima uz manje napora možemo postići više, a i znanost je puno uznapredovala u saznanjima o tome kako mozak radi, pa i ta saznanja donose nove savjete za 'nabildavanje' mozgaKao mišići, i mozak jača ako napornije vježbamo i češće ga koristimo, a zakržlja ako ga 'puštamo na pašu'. Ako se budeš pridržavao/la ovih 12 savjeta, tvoj će mozak biti spremniji za nove izazove i ostat će ti više vremena za zabavu. 1. Najbolje vrijeme za učenje najtežeg gradiva je 11 ujutro - tada tvoj mozak najbolje radi. 2. Matematikom bi se trebalo baviti u 18.30, jer su istraživanja pokazala da su tada ljudi najvještiji u računanju i rješavanju matematičkih problema. 3. Zaboravi cugu. Ekipa koja u tvojim godinama pije tri ili više puta tjedno pati od smanjenja kognitivnih (spoznajnih) sposobnosti, pa čak i kad su trijezni. 4. Isto se odnosi i na travu. Pušenje na dnevnoj osnovi uništava tvoju sposobnost zadržavanja pozornosti i koncentracije. Nije samo teretana važna - osim mišića, i mozak treba nabildati 5. Dobro jedi. Pokazalo se da niskokalorične dijete ili one siromašne ugljikohidratima smanjuju mentalnu fleksibilnost. 6. Istraživanja su pokazala da oni koji sjede u sredini ili s prednje strane učionice (tzv. 'T zona') bolje uče i brže usvajaju nova znanja. 7. Mozak prima informacije u stupnjevima i koracima. Zato uzimanje petominutne pauze svakih pola sata i ponavljanje svakih pet minuta neće biti gubitak vremena, već naprotiv: poboljšat će pamćenje i usvajanje onoga što učiš. 8. Ljudi koji sami sebe hrabre dok rješavaju različite probleme uspješniji su i brži u rješavanju zadanih problema (poželjno je govoriti si: 'Ne budi brzoplet/a', 'Budi pažljiviji/a', 'Možeš ti to' – naravno, nećeš to govoriti naglas u razredu, nego u sebi, a kad si sam/a, ako ti odgovara, možeš biti glasan/glasna koliko želiš). 9. Vježbaj: vježbanje potiče rast centra u mozgu koji je odgovoran za učenje i pamćenje. 10. Sastavljaj puzzle i druge slagalice. Takve igre 'bildaju' analitičke sposobnosti, pamćenje i proces odlučivanja. 11. Čitaj knjigu gledajući je u ogledalu i drži na ruci sat naopačke: ovakvi trikovi stimuliraju mozak da nauči gledati probleme iz drugog kuta i druge perspektive. 12. Ne idi u školu uvijek istim putem: kada slijediš uobičajeni put, mozak ti se 'prebacuje na autopilot', tj. smanjuje aktivnost. Kad se makneš s uobičajenog puta, tvoj je mozak prisiljen koristiti svoju sposobnost za orijentaciju i nove prostore. p.s. ako ste uspjeli sve pročitati onda ste sigurno uspjeli pronaći barem nešto što vam može koristiti i biti od pomoći, meni je jednom pomoglo nadam se da će i vama...

21:24 Komentiraj ovaj post /6/ isprintaj za kasnije ;)

05.02.2006., nedjelja

NEŠTO O BLOGU

00:57 Komentiraj ovaj post /1/ isprintaj za kasnije ;)